Pre donošenja ekonomskih mera, NBS je omogućila moratorijum na sve kredite, što znači da će se plaćanje rata za kredite stopirati u periodu vanrednog stanja. Ova odluka je donešena relativno brzo i mnogim kompanijama će biti od velikog značaja, jer sredstva namenjena za rate kredita, mogu da prenamene na segmente poslovanja koji su najviše ugroženi vanrednim stanjem u državi.
Prvi set ekonomskih mera vezan je za poreske olakšice, konkretno za odlaganje plaćanja poreza i doprinosa u periodu trajanja vanrednog stanja. Plaćanje će biti odloženo do 2021.godine uz mogućnost plaćanja na rate.
Drugi set se odnosi na isplatu 3 minimalne zarade za preduzetnike, mikro, mala i srednja preduzeća, odnosno 50% minimalne zarade velikim preduzećima čiji su radnici poslati na prinudni odmor.
Treći set je podrška likvidnosti u vidu povoljnih kredita koji imaju za cilj da kompanije brzo dobiju novčana sredstva, kojim će namiriti tekuće troškove i dugovanja nastala obustavom (ili delimičnom obustavom) poslovanja. Suština je da se poslovanje kompanija što pre pokrene, na način da se kroz kredit pokriju svi inicijalni troškovi tog ponovnog pokretanja i stoga će, kako bar navode, država garantovati za dobijanje kredita, a prve rate otplate krenuće za 6-12 meseci. Dakle privreda će imati “grejs period” dok ne stane na noge.
Četvrti set mera se odnosi na direktnu pomoć građanima, uplatom na račun u iznosu od 100€ za svako punoletno lice, a dugoročni cilj ove vrste pomoći jeste da svaki građanin ova sredstva vrati u privredu tako što će kupiti namirnice, garderobu, otići kod frizera, manikira i tome slično, ili jednostavno izmiriti svoje dugove. Sama potrošnja je prvi korak ka pokretanju ekonomije.
Paket mera iznosi nešto više od 5 milijardi eura i čini oko 11% BDP naše zemlje. Da li će ove intervencije biti dovoljne- to zavisi isključivo od dužine trajanja krize, situacije na svetskoj ekonomskoj sceni ali i direktno od nas građana Srbije.
Subvencije države i NBS su samo prvi korak koji može da pokrene točak privrede i on će biti dovoljan isključivo ako svi privrednici i zaposleni u privatnom sektoru, nastave sami ciklus dalje. Od izuzetnog je značaja da privrednici dobro razumeju donešene mere, njihov cilj i način da ih efikasno iskoriste. Takođe, treba da budemo svesni da dalje nastavljamo sami: inicijalna pomoć nam je pružena kako bismo se pokrenuli i nastavili poslovanje i proizvodnju samostalno, što nas dovodi do dugoročnog cilja- očuvanja ekonomije na nivou države. Interes je dakle, veći od nas samih, jer se bazira na interesu cele države, ali svaki subjekt je u procesu pokretanja privrede podjednako važan, jer od njega zavisi sledeći privredni subjekt u lancu…i tako u krug. Pored očuvanja zdravlja koje je svakako imperativ, važno je očuvati kontinuitet poslovanja i radne navike, što dalje znači da usled vanrednog stanja, poslovne aktivnosti treba prilagođavati i istražiti nove metode čak i za njihovo povećanje. Iako deluje kontradiktorno- povećanje aktivnosti sa zabranom kretanja, ipak je izvodljivo.
Hajde da probamo iz ovog ugla: odlasci na ručkove i sastanke koji ponekad traju bespotrebno dugo, gubitak vremena na saobraćaj i parking, neformalno druženje sa kolegama unutar firme i niz dnevnih aktivnosti koje upražnjavamo u toku radnog dana, nas dovode do zamora, stresa, gubitka fokusa, produženog radnog vremena i generalno lose organizacije radnih sati. To je sistem u kojem svi radimo od početka radnog odnosa, pa smo ga zapravo i prihvatili i sada kada nam je onemogućen, žalimo za tim sistemom. Međutim, kad oduzmemo sva nepotrebna kretanja u toku radnog dana i sprovodimo ih isključivo sa svog radnog mesta uz pomoć računara, shvatimo da je mnogo lakše organizovati radni dan, ostati dobro fokusiran na radne zadatke, dok sastanci traju mnogo kraće i svode se na suštinu tematike, bez bespotrebnog rasplinjanja tema. To je, da kažemo, jedno novo, pozitivno viđenje situacije u kojoj se nalazimo.
Međutim, iako moderne tehnologije većini kompanija omogućavaju da nesmetano rade od kuće, ono što nedostaje, jesu alati za rad na daljinu i radne navike u novim uslovima. Nedavno smo naišli na internet pošalicu, da je virus Korona “novi pokretač digitalne transformacije”. Koliko god bizarno zvučalo, ova tvrdnja može se ispostaviti tačnom. Stanje u kome se trenutno nalazimo “nametnulo” je digitalnu transformaciju poslovanja brojnim kompanijama, koje se do sada nisu usuđivale na ovaj korak, zbog čega su zaostajale za naprednijim kompanijama i sigurno bi u bliskoj budućnosti osetile posledice toga. To svakako možemo iskoristiti kao prednost za razvoj privrede.
Da sumiramo: predstoji nam da svaki privredni subjekt dobro razume mere subvencije i efektivno ih primeni za nastavak poslovanja i samim tim pokrene sledećeg privrednika u nizu, i tako zajedno pokrenemo “točak ekonomije”. Takođe, dok mere ne stupe na snagu, ostaje nam da svaki privrednik koji je u mogućnosti, pomogne u sektoru poslovanja u kom je “najjači”.
Kao kompanija koja se bavi informacionim sistemima, Positive se trudi da pomogne privredi upravo u polju digitalne transformacije, sa željom da svoja iskustva podeli sa što većim brojem privrednika i ciljem da svi zajedno poguraju ovaj veliki točak privrede koji ne sme da stane. “Know how” u domenu onlajn poslovanja, može da pomogne u implementaciji i korišćenju modernih alata svim privrednicima i s tim u vezi apelujemo da budete slobodni i prijavite se za besplatnu kosultaciju i procenu potreba za sprovođenje ovog sistema, putem mejla radodkuce@positive.rs
Za kraj, ne zaboravimo Darvinovu rečenicu koja kaže, da ne preživljava ni najjači ni najpametniji, već onaj koji se najbrže prilagodi. Za ekonomiju, ova rečenica ima veći značaj nego ikada do sada.
Ukoliko želite da saznate više informacija kako da se digitalno tranformišete i unapredite Vaše poslovanje kontaktirajte naše savetnike.